Morate biti svjesni da se radi o živom biću koje ima svoje potrebe, a zakonski i svoja prava. To znači da nikako ne dolazi u obzir da pse držite na lancu, morate ih adekvatno hraniti i obvezati se da ćete o svom trošku životinju i veterinarski zbrinjavati do kraja njezinog života. To osim brige o zdravlju podrazumijeva čipiranje, redovito cijepljenje i kastraciju po spolnoj zrelosti udomljene životinje (ako životinju niste već udomili čipiranu i kastriranu).

Sve to stoji i u našem ugovoru o udomljavanju koji ćete morati potpisati. Na taj način se obvezujete odgovorno brinuti o udomljenoj životinji, a mi smo tada malo mirniji jer smo smanjili vjerojatnost da će ona bili loše tretirana ili da će kasnije ponovno završiti na ulici.

Iz istog razloga vršimo i provjeru uvjeta prije udomljenja, a zadržavamo i pravo na ponovnu provjeru uvjeta nakon udomljenja. Možda vam to zvuči pretjerano, ali mi se svakodnevno susrećemo sa svime i svačime pa nam vjerujte da je ta provjera uvjeta zaista potrebna i na kraju krajeva poželjna za dobrobit vašeg novog ljubimca. Zapravo, ako ste odgovoran udomitelj neće biti nikakvih problema.

Mi samo pokušavamo eliminirati udomitelje koji možda imaju najbolju volju, ali realno ne znaju dobro brinuti o ljubimcima. Zato ne udomljavamo pse lovcima (jer često s ulice skupljamo neuhranjene ili loše zbrinute pse koji su pripadali upravo lovcima), a ne volimo davati psiće i mačiće niti onima koji za Božić žele razveseliti unuke jer i takvi obično loše završe. Kad razmišljate o udomljavanju morate biti svjesni i toga da briga o psu ili maci može dosta i koštati, pogotovo ako se radi o velikom psu koji treba puno hrane. Računajte i na to da se uvijek može dogoditi da vam se ljubimac razboli, a veterinarski troškovi nisu mala stvar. Od trenutka kad udomite životinju, ona postaje vaša odgovornost, što se tiče brige o njoj, ali i što se tiče financija. Stoga objektivno procijenite jeste li na sve to spremni.

Osim financijskih uvjeta koji će pokrivati veterinarske troškove i troškove hrane, morate novom ljubimcu osigurati i neke druge uvjete. Svi odgovorni vlasnici pasa znaju koliko su psu bitne šetnja i socijalizacija. Stoga, ako radite po cijele dane i nemate vremena za druženje sa psom, radije ga nemojte udomiti, čekajte neki bolji trenutak kada ćete imati vremena za kvalitetno bavljenje svojim ljubimcem. Psi postanu frustrirani ako su po cijele dane zatvoreni u stanu ili kući, a ponekad niti dvorište nije dosta da im okupira pažnju. Pas koji je sam u dvorištu i nitko se njime ne bavi često pokazuje svoju frustraciju stalnim lajanjem na prolaznike. Ono što on želi od vas je da se družite s njim -dvorište nije šetnja!

Također, osvijestite to da različite pasmine imaju različite potrebe. Ako ste stariji ne uzimajte jako aktivne pasmine ili ekstra velike pse koje fizički nećete moći savladati.

Potrebe mačaka su malo drugačije i one često vole same istraživati svoju okolinu. Međutim, ako mačku mislite puštati van kuće, kao što je to često slučaj u Dalmaciji gdje je klima blaga, imajte na umu da joj prijete mnoge opasnosti. Ako živite blizu prometne ceste poslijedice mogu biti kobne. Također, ne možemo dovoljno naglasiti važnost kastracije mačaka, kako ženskih tako i muških jer dok vaš mačak nekastriran luta susjedstvom, možda se nećete vi osobno brinuti o posljedicama, ali vaši susjedi i mi hoćemo.

Sve u svemu, želimo da dobro razmislite prije nego se odlučite za udomljavanje, jer više od svega želimo da se sve udomljene životinje udobno smjeste u svoje nove domove i tamo ostanu sretne do kraja života.

I na samom kraju želimo vas potaknuti da dok birate psa ili macu koju želite udomiti date priliku i onima manje atraktivnima, ozlijeđenima, starijima i invalidnima. I oni zaslužuju svoj zauvijek dom!

Da bismo vam pomogli pripremiti se na udomljenje dijelimo s vama ove korisne članke:

Kako se najbolje pripremiti za udomljenje štenca ili odraslog psa

Kako se najbolje pripremiti na udomljenje mačića ili odrasle mačke

Kako kvalitetno brinuti o mački kao kućnom ljubimcu

Nesterilizirani vlasnički ljubimci tjeraju se i pare, baš kao i ulični. Vlasnici uglavnom ne preuzimaju odgovornost za njihovo potomstvo, pa se mačića i štenaca rješavaju na užasne načine, ne shvaćajući da je rješenje njihovog problema u samo par stotina kuna i rutinskom veterinarskom zahvatu.
Drugi pak puštaju da maleni porastu, a onda ih poklanjaju, preko oglasnika ili usmenom predajom. Iako ih nisu ubili ili bacili na ulicu, njihova neodgovornost nije ništa manja: svako mače i štene koje su nekome poklonili, oduzelo je potencijalni dom onome kojeg su volonteri spasili s ceste – onome kojeg je netko prethodno napustio ili je okot ulične životnije koja nema vlasnika. Takvi vlasnici obično poklanjaju mladunčad bez ikakvih pitanja ili kriterija, prvome tko se javi, samo da ih “se riješe”, ne razmišljajući u kakvim uvjetima će oni živjeti. Ne zanima ih je li njihov budući dom u dvorištu, šupi ili kući; hoće li živjeti odmah pored ceste, hoće li imati veterinarsku skrb i biti kastrirani… Često takvi mačići i štenci pogibaju pod automobilima, umiru od bolesti, ili ako imaju “sreće”, požive dovoljno da se nastave razmnožavati stvarajući pritom novu mladunčad koja će biti ubijena, bačena ili koja će oduzeti domove uličnima.
Ne zaboravimo pritom, pogotovo u Dalmaciji gdje se smatra da mačke i jesu ulične životinje, brojne nekastrirane vlasničke mačore koji lutaju, pare ulične mačke i osim što se izlažu spolno prenosivim i neizliječivim bolestima, doprinose povećanju populacije nezbrinutih uličnih mačaka. 

Vlasnici mačaka i pasa!

Molimo vas u ime svih onih koji će se okotiti na ulici ili će biti bačeni u smeće: sterilizirajte svoje ljubimce! Time direktno doprinosite spašavanju uličnih mačića i štenaca jer ostaje više udomitelja za njih.
Ukoliko pak ljubimca niste na vrijeme sterilizirali i dobio je mlade: odgovorno ih udomljujte! U dobre domove, gdje će imati adekvatnu veterinarsku skrb i najvažnije: biti kastrirani po spolnoj zrelosti. Mamu mačku/kujicu sterilizirajte čim mladi navrše 2 mjeseca.
Pomislite na tisuće onih koji nemaju priliku biti spašeni i koji će uginuti na ulicama, jer nema dovoljno domova za sve…

Udomitelji!

Udomljujte mačke i pse spašene s ulica. Time direktno spašavate dva života: život onoga koga ste udomili i život sljedeće ulične životinje koja dolazi na njezinno mjesto na skrb udruge ili pojedinca. Udomljavanjem mačića/štenca iz nečijeg kućnog legla podržavate zabludu prema kojoj je “mačiće/štence lagano udomiti (posebno ako su atraktivni) te stoga nema potrebe za sterilizacijom”.
Ukoliko želite mače/štenca određene pasmine, a nema ga u ponudi za udomljenje, preklinjemo vas: ne kupujte ga od sumnjivaca preko oglasnika za parsto kuna. Radi se o štancerima koji drže životinje u tipu neke pasmine ili mješance koje neprestano pare i muče sa nekoliko legala godišnje kako bi zaradili. Kupnjom čistokrvnih mačaka/pasa bez papira potičete patnju životinja koje su u rukama takvih spodoba, kao i mladunčadi koja je često slaba, puna parazita, bolesna, nesocijalizirana i odrasta u neadekvatnim uvjetima.
Ukoliko želite određenu pasminu, kupite ju od provjerenog i registriranog uzgajivača: takva mačka/pas mora imati rodovnicu, knjižicu sa cjepivima i u novi dom ne ide prije 3 mjeseca starosti.

Zaključno

Da, svaka mačka i svaki pas treba dom. I oni spašeni s ulica, i oni iz kućnih legala i oni naštancani i oni rasni. Međutim, imajte na umu da vaši odabiri direktno utječu na tržište te omjer ponude i potražnje. Ukoliko postane teško prodati naštancane mačiće i štence, bit će manje štancera; ukoliko se više ljudi odluči udomiti spašenu životinju, a ne onu iz kućnog legla, bit će manje nesteriliziranih vlasničkih ljubimaca.

Svojim odabirima doista možete mijenjati stvari, stoga birajte pametno…

Na  kućne ljubimce odnose se odredbe Zakona o zaštiti životinja (NN 102/17, 32/19 na snazi od 01.04.2019.), kojim je u šestom dijelu pod nazivom ''Zaštita kućnih ljubimaca'' (čl. 51.) propisano sljedeće:

(1) Kućnim ljubimcima moraju se osigurati uvjeti držanja u skladu s njhovim potrebama.

(2) Zabranjeno je držanje i postupanje s kućnim ljubimcima na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, posebice djece te životinja.

(3) Zabranjeno je kretanje kućnih ljubimaca na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja.

(4) Zabranjeno je držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora.

(5) Uvjete i način držanja kućnih ljubimaca iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave.

Zakon se dotiče i kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca (čl. 52 istog zakona). Na tu temu propisano je sljedeće:

(1) Vlasnici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom.

(2) Vlasnici iz stavka 1. ovoga članka moraju zbrinuti mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca.

(3) Ako vlasnici kućnih ljubimaca sami ne žele zbrinuti mladunčad kućnih ljubimaca, snose troškove njihova zbrinjavanja, a u slučaju pasa i troškove njihove trajne sterilizacije.

(4) Ako vlasnici kućnih ljubimaca ne zbrinjavaju mladunčad kućnih ljubimaca, veterinarski inspektor po utvrđivanju napuštanja mladunčadi vlastitog kućnog ljubimca, vlasniku može odrediti mjeru trajne sterilizacije kućnog ljubimca, a na trošak vlasnika.

Cijeli zakon o zaštiti životinja možeš pronaći ovdje.

Originalni članak: Prava šapa

Ako životinji nije direktno ugrožen život, nazovite komunalnog redara odgovornog za područje na kojem se nalazite. Ako se tu pojave problemi možete kontaktirati veterinarsku inspekciju u Šibeniku na broj telefona 022 448 278 u radnom vremenu, svakim danom osim vikendima. Oni će vas obavijestiti o daljnjoj proceduri.

Zakon o zaštiti životinja (NN 102/17, 32/19 na snazi od 01.04.2019.) u devetom dijelu pod nazivom ''Zaštita napuštenih i izgubljenih životinja'' (u čl. 62.) propisuje sljedeće:

(1) Poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave.

(2) Na području svake jedinice područne (regionalne) samouprave mora se osnovati najmanje jedno sklonište u kojem je osigurano najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje.

(3) Sve jedinice lokalne samouprave obvezne su sudjelovati u financiranju osnivanja i rada skloništa iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Jedinica lokalne samouprave može sklopiti ugovor o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih ili izgubljenih životinja sa skloništem osobe iz članka 61. stavka 1. ovoga Zakona koje se nalazi na području jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je smještena jedinica lokalne samouprave.

(5) Način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave.

(6) Jedinice lokalne samouprave mogu propisati trajnu sterilizaciju kao obvezan način kontrole razmnožavanja.

Pitate se zašto se ponekad borimo protiv toga da pronađene životinje idu u navedena skloništa lokalne samouprave (u slučaju Šibenika u As Eko)?

U navedenom skloništu nalazi se jako puno pasa koji su zajedno u boksevima u kojima ponekad vlada zakon jačega. Slabiji i ozlijeđeni psi znaju tamo loše proći, a štenci lako skupe neku bolest. Iz tog razloga se trudimo da te osjetljivije skupine ne završe u skloništu već da ih netko pričuva u svom domu gdje će biti kao na intenzivnoj njezi i socijalizaciji dok ne pronađu zauvijek dom.

AKO NAĐETE OZLIJEĐENU ŽIVOTINJU:

Pomozite joj ili joj osigurajte pomoć. Nazovite komunalnog redara odgovornog za područje na kojem se nalazite. Ako se tu pojave problemi možete kontaktirati veterinarsku inspekciju u Šibeniku na broj telefona 022 448 278 u radnom vremenu, svakim danom osim vikendima. Oni će vas obavijestiti o daljnjoj proceduri.

Zakon o zaštiti životinja (NN 102/17, 32/19 na snazi od 01.04.2019.), u drugom dijelu pod nazivom ''Osnovne odredbe o zaštiti životinja'' (u čl. 7. ) propisuje obvezu pružanja pomoći životinji:

(1) Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ako to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.

(2) Ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena. 

(3) Ako se utvrdi vlasnik ozlijeđene životinje, troškove iz stavka 2. ovoga članka snosi vlasnik.

AKO SVIJEDOČITE ZLOSTAVLJANJU ŽIVOTINJE:

Ako svjedočite zanemarivanju životinje koja se nalazi se u lošim uvjetima na tuđem posjedu (vlasnička životinja) tada ne možete sami reagirati da ju spasite. Nazovite komunalnog redara odgovornog za područje na kojem se nalazite. Ako je pak životinji taj tren direktno ugrožen život, zovite policiju  - 112 ili 192. Ne čekajte, zovite odmah i anonimno prijavite vlasnika! Prema novom Zakonu o zaštiti životinja donesenom 1.4.2019., komunalni redari će preuzeti kontrolu uvjeta u kojima se drže psi , te isti neće smjeti biti zatvoreni stalno u boksu ili držani na lancu bez mogućnosti slobodnog kretanja. Cijeli zakon pročitajte ovdje.

Ako sličnom postupanju (maltretiranju, zlostavljanju, tuči, ubijanju, držanju u neadekvatnim uvjetima) svjedočite na javnom prostoru, također kontaktirajte policiju. Zlostavljanje, mučenje i zanemarivanje životinja smatra se kaznenim djelom. Zakon je vrlo jasan te ga pokriva članak 205. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 na snazi od 04.01.2019.) kojim je propisano kazneno djelo ‘Ubijanje ili mučenje životinja’.

U spomenutom članku jasno stoji:
(1)  Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz koristoljublja, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(3)  Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme, kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.
(4) Životinja iz ovoga članka oduzet će se. 

Treba napomenuti i da su policijski  službenici dužni reagirati po svakoj dojavi građana kojom oni prijave zlostavljanje, mučenje ili neki drugi način lošeg postupanja prema životinjama te utvrditi sve relevantne činjenice potrebne za podnošenje prekršajne ili kaznene prijave. Građani mogu prijaviti ovakve slučajeve pozivom na broj 112 ili 192 ili direktno putem MUP-ove mobilne aplikacije MOL - Safety and Trust.